Dr. sc. Darja Damić Bohač rođena je 12. srpnja 1956. u Zagrebu. Udata je, majka dvoje djece, baka. Djetinstvo je provela u bivšim kolonijama i protektoratima. Školovala se u Tunisu u École privée Chevreul, École de Mutuelleville, Lycée mixte de Mutuelleville (1966. – 1969.). Maturirala je 1975. u IV. gimnaziji u Zagrebu. Diplomirala je 1979. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, francuski jezik i književnosti i talijanski jezik. Na istome je fakultetu nakon završenoga poslijediplomskog studija lingvistike magistrirala 1990. obranivši magistarski rad pod naslovom L'aspect verbal en français. Doktorsku disertaciju pod naslovom Ustrojstvo dopunskih i okolnosnih glagolskih spojeva riječi s obvezatnim prijedložnim i besprijedložnim nominalnim dopunama u francuskome i hrvatskome jeziku obranila je 2012. godine.
Od 1975. do 1985. bila je članica Hrvatskog društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja.
Od 1979. do zaposlenja na Filozofskom fakultetu 1984. radila je kao nastavnica francuskog jezika u tadašnjem Društvu za kulturnu suradnju Jugoslavija-Francuska (danas Francuska Alijansa u Zagrebu). Od 1984. do 1994. bila je zaposlena u statusu lektorice za francuski jezik na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 1994. do danas zaposlena je kao viša lektorica za francuski jezik na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta. U veljači 2014. izabrana je u zvanje znanstvenog suradnika.
Usavršavala se u zemlji i inozemstvu (SAD, Francuska, Austrija).
Od 2003. do 2005. obnašala je dužnost zamjenice pročelnice Odsjeka za romanistiku. U više navrata bila je članica Savjeta, Znanstveno-nastavnog vijeća, odnosno Fakultetskog vijeća.
Bila je članica, odnosno predsjednica stručnih povjerenstava za izbor i reizbor u nastavna zvanja lektora i viših lektora, predavača i viših predavača (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Dubrovniku), voditeljica povjerenstva za provjeru znanja francuskog kao 3. svjetskog, odnosno stranog jezika (1999.-2019.) te voditeljica kvalifikacijskog postupka za upis na Diplomski studij Francuskog jezika i književnosti.

U mirovini je od listopada 2021. godine. Na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radi kao vanjska suradnica. 
Članica je Društva sveučilišnih nastavnika Hrvatske, Hrvatskog filološkog društva, Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku, Hrvatskog društva sveučilišnih lektora.
Bila i članica Organizacijskog odbora za Savjetovanje HDPL-a Tekst i diskurs, održano 16. i 17. svibnja 1997. te Uređivačkog odbora istoimenog zbornika, članica stručnih povjerenstava za nostrifikaciju diploma stečenih na stranim sveučilištima te stručnih povjerenstava za utvrđivanje odgovarajućih kvalifikacija za stjecanje prava na zapošljavanje u Republici Hrvatskoj na radnom mjestu učitelja u osnovnim i nastavnika u srednjim školama za predmet francuski jezik.
Vodila je Povjerenstvo za stručnu prosudbu i završnu izradu Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS) za francuski jezik u osnovnoj školi (proljeće 2005.), recenzirala je ispitne testove Državne mature (2009.-2011.), i bila je konzultantica te članica radne skupine za izradu ispitnih materijala za Državnu maturu (2012.-2017.).
Recenzirala je brojne znanstvene i stručne radove, udžbenike i priručnike, znanstvene monografije, kurikule...
Europski ured za odabir osoblja u institucijama EU (EPSO) angažirao ju je kao ocjenjivača prilikom testiranja i odabira kandidata pravnika-lingvista u institucijama EU.
Kao povjerenica Sindikata znanosti i visokog obrazovanja zalagala se za adekvatnu valorizaciju statusa nastavnika u zvanju lektora i viših lektora u skladu sa specifičnostima profila lektora i zahtjevima suvremene jezične nastave te potrebama društva za profesije čije temelje studentima upravo daju lektori. Za svoj je rad 11. siječnja 2020. dobila Priznanje za dugogodišnju sindikalnu aktivnost za dostojanstvo zaposlenika, razvoj znanosti i visokog obrazovanja, razvoj socijalne pravde i demokracije u Republici Hrvatskoj (NSZVO 1990-2020).
Sudjelovala je u radu brojnih znanstvenih projekata. Članica je znanstveno-istraživačke skupine GRAC Croatie na projektu GRAC DILTEC (Sveučilište Sorbonne Nouvelle, Pariz : Descriptions contextualisées de la grammaire du français), a od 2019. godine sudjeluje u hrvatskoj znanstveno-istraživačkoj skupini GreC Croatie.

Autorica je četrdesetak znanstvenih i stručnih radova, 1 monografije, 3 udžbenika, znanstvenih i stručnih prijevoda. Održala je izlaganja na 32 znanstvena i stručna skupa u zemlji i inozemstvu, od toga 6 pozvanih predavanja i 3 radionice.
Znanstveni interesi Darje Damić Bohač usmjereni su na učenje i usvajanje jezika, usporedbu jezičnih sustava, sup(r)ostavljanje struktura, interferencije, izbjegavanje fosilizacija i pripremu studenata za cjeloživotno učenje i usavršavanje uočavanjem pogreške, odnosno odstupanja u francuskome jeziku koja su svojstvena neizvornim govornicima.
Koautorica je s Bogdankom Pavelin Lešić, dvaju sveučilišnih udžbenika: na francuskome jeziku L'article grammatical en français (FFpress, 2016) i na hrvatskome jeziku Uporaba člana u francuskome jeziku (FFpress, 2018).
Autorica je znanstvene monografije Difficultés de la langue française vue par les croatophones (FFpress, 2019).

Dobitnica je Povelje Filozofskoga fakulteta za 2021. godinu.