Ninoslav Radaković
Filozofski fakultet u Zagrebu
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Prikaz 4. znanstveno-stručnog skupa Hrvatskoga društva sveučilišnih lektora
Suvremeni pristupi p(r)oučavanju jezika
Četvrti znanstveno-stručni skup Hrvatskoga društva sveučilišnih lektora Suvremeni pristupi p(r)oučavanju jezika održan je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 20. i 21. veljače 2025. godine. Zahvaljujući tehnologiji, osim okupljenih lektora i ostalih zainteresiranih, svi drugi mogli su pratiti zanimljiva i aktualna izlaganja te sudjelovati u živoj i konstruktivnoj raspravi na daljinu. Kako navode organizatori, „četvrti skup nadahnut je vremenom u kojem tehnološki napredak i digitalna revolucija otvaraju nove mogućnosti, istovremeno potvrđujući stare i dobro iskušane pristupe kako proučavanju, tako i poučavanju filoloških tema“.
Skup je prvoga dana svečano otvorio dekan Filozofskog fakulteta Domagoj Tončinić, a okupljene je pozdravila i predsjednica HDSL-a Tea Raše. U skladu s osnovnom temom skupa Sandra Kučina Softić u plenarnom izlaganju govorila je o inovacijama u obrazovanju i korištenju digitalnih resursa za aktivno učenje; budući da današnji obrazovni sustav traži stalno digitalno usavršavanje nastavnika na svim razinama, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) aktivno usavršava sveučilišne nastavnike te promovira, uvodi i održava različite sustave e-učenja u Hrvatskoj.
Prvu sesiju otvorile su Marina Glavaš i Vanda Maržić-Sabalić koje u nedostatku nastavnih sadržaja za razvijanje sociokulturne kompetencije u udžbeničkim izvorima u lektorsku nastavu talijanskog jezika uvode dvadeset suvremenih talijanskih pjesama zasićenih sociokulturnim aspektima s kojima prosječni student talijanistike jos nije upoznat. U potrazi za novim metodičkim predlošcima pridružila im se Marina Šišak, koja u sveučilišnoj nastavi francuskog jezika predlaže primjenu grafičkog romana, a s Majom Lukežić-Štorgom na primjeru uspjeloga online projekta predstavila je razvoj jezičnih kompetencija studenata francuskog jezika i književnosti u digitalnom okruženju.
Na suvremene i napredne alate i metode, ali uz kritički stav i rano prepoznavanje izazova, usmjerene su izlagačice u drugoj sesiji. Branka Oštrec, govoreći o strojno potpomognutom prevođenju i umjetnoj inteligenciji u prijevodima, postavila je važno pitanje: „Jesu li prevoditelji zamjenjivi?“ Boglárka Vermeki na primjeru podučavanja mađarskoga ispituje kako tehnologije koje primjenjuju generativnu umjetnu inteligenciju u svojoj trenutačnoj fazi razvijenosti mogu pomoći u nastavi jezika te na kojoj razini nastavnici moraju poznavati funkcioniranje tehnologije kako bi je mogli na odgovarajući način integrirati u nastavni proces. Različite načine upotrebe umjetne inteligencije kao alata u razumijevanju pročitanog teksta navele su Tea Raše i Marina Zubak Pivarski pokušavajući potaknuti promišljanje o mjestu i ulozi umjetne inteligencije u budućem razvoju filologije kao discipline.
Na početku treće sesije Iva Babić predstavila je istraživanje o poznavanju hrvatske kulture provedeno na dvjestotinjak osoba koje ovladavaju hrvatskim kao inim jezikom u Hrvatskoj i inozemstvu. Arnalda Dobrić i Ivančica Banković-Mandić suprotstavile su metajezični i tzv. nekonvencionalni pristup u poučavanju hrvatskoga kao drugog i stranog jezika te – na temelju rezultata testiranja – pokazale za koje je skupine učenika produktivnije proučavanje jezičnog opisa, a za koje tzv. nekonvencionalni pristup. S nedavno uvedenom pred-A1 razinom poznavanja jezika u Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (ZEROJ/CEFR) okupljene je (na daljinu) upoznao Darko Matovac, predloživši opis te referentne razine za hrvatski jezik.
Sljedećeg dana Jelena Parizoska u pozvanome izlaganju zainteresirane je uputila u računalne korpuse i načine njihova iskorištavanja u istraživanjima i poučavanju jezika, najavljujući tako radionicu o računalnim korpusima u nastavi za ožujak. Maja Bilić i Magdalena Nigoević predstavile su didaktički proces kreiran radi lakšeg stjecanja gramatičke kompetencije u talijanskom jeziku i izvijestile o rezultatima istraživanja uspješnosti upotrebe induktivne i deduktivne metode u nastavi talijanskoga jezika. S istim ciljem, razvijanjem komunikacijske jezične kompetencije hrvatskih studenata polonistike, Ivana Maslač i Kamila Kwiatkowska proučavale su njihove strategije učenja.
U posljednjoj, petoj sesiji Silvia Giurgiu podsjetila je kako verbalna interakcija usmjerena na razvoj komunikacijskih vještina na satovima stranih jezika često uključuje otkrivanje osobnih informacija, stoga je provela anketu za analizu razine udobnosti studenata u takvim situacijama. Ana Sekso Milković podržava primjenu digitalnih didaktičkih igara u nastavi stranoga jezika, pa je predstavila nekoliko digitalnih platformi za učenje stranih jezika i kreiranje digitalnih didaktičkih igara primjenjivih u nastavi. Na kraju je o stavovima studenata švedskog jezika o korištenju mobilnih aplikacija za vježbanje izgovora izvijestila Sara Profeta.
Nakon još jedne rasprave potaknute održanim izlaganjima Ivana Bašić i Anda Bukvić Pažin predstavile su zbornik radova s prethodnog skupa Tekst u središtu p(r)oučavanja jezika, a poslije zatvaranja skupa održana je redovita godišnja skupština HDSL-a, na kojoj je nagrada „Zvonimir Novoselec“ uručena Ivani Bašić za uložene napore i postignute uspjehe u sindikalnoj borbi za rješavanje lektorskih problema i poboljšavanje statusa, dok je Tea Raše ponovno izabrana za predsjednicu Društva.
Hrvatsko društvo sveučilišnih lektora organiziranjem i ovoga znanstveno-stručnog skupa ističe ulogu sveučilišnih lektora u akademskoj i pedagoškoj praksi, ujedno promovirajući visoke standarde u komunikacijskim vještinama i međukulturnoj osjetljivosti.
