U ime članova HDSL-a, društva čiji je naša kolegica i prijateljica Vesna Deželjin bila član i za čije se osnivanje svim snagama zalagala, s tugom pišem ove retke jer je 2023. trebala biti godina u kojoj bi HDSL spremao zbornik u čast njezinih 65 godina, ali rasplet njezine bolesti grubo nas je podsjetio na krhkost naših životnih planova.
Vesnu je bilo nemoguće ne primijetiti na hodnicima Filozofskog fakulteta u Zagrebu jer je bila jedna od rijetkih nastavnika koji su studente gledali u oči i to s osmijehom i poštovanjem. Veliku su privilegiju imali svi koji su je poznavali – njezini studenti, kolege, suradnici i prijatelji.
Po završetku jezične gimnazije u Zagrebu, završila je studij talijanskog i engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je, kako navode njezini kolege, bila među najboljim studentima svoje generaciije. Magistrirala je 1993. g. s radom Talijanska književnost u hrvatskom tisku u razdoblju od 1918. do 1930. godine. Te je godine postala sveučilišna lektorica na Odsjeku za talijanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirala je na Sveučilištu u Ljubljani 2006. g. s radom pod naslovom Tuji elementi v dialoški prozi tržaških piscev Carpinterja in Faragune kot dokaz kulturnih in jezikovnih stikov, na temelju kojeg je nastala njezina knjiga Elementi alloglotti nella prosa dialogata degli scrittori triestini Carpinteri e Faraguna come riflesso di contatti culturali e linguistici, objavljena u Pečuhu 2012.g. Zvanje znanstvene suradnice te naslovne docentice stekla je 2012., a od tada u svojstvu docentice radila je i na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci na studiju Talijanskog jezika i književnosti. Surađivala je i s Odsjekom za talijanistiku makedonskog Sveučilišta “Ćiril i Metod” u Skopju, Sveučilištem u Udinama, Katoličkim sveučilištem u Milanu itd. U zvanje više znanstvene suradnice izabrana je 2018. g.
Autorica je brojnih znanstvenih članaka objavljenih u znanstvenim časopisima, knjigama te u zbornicima s niza znanstvenih i stručnih skupova. Osim u Hrvatskoj, znanstvene i stručne radove objavila je međunarodnim časopisima i zbornicima radova znanstvenih skupova u Italiji, na Cipru, u Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Makedoniji, Njemačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj, SAD-u, Sloveniji, Španjolskoj i Švicarskoj.
Velik doprinos talijanistici i jezikoslovlju u Hrvatskoj na različitim razinama dala je kao članica nekoliko međunarodnih i domaćih strukovnih udruženja. Bila je dugogodišnja članica uredništva časopisa „Strani jezici“. U Hrvatskoj je surađivala i s časopisima „Folia Onomastica Croatica“, „Govor“, „Jezikoslovlje“, „Rasprave“, „Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia“, „Suvremena lingvistika“.
Bila je članica udruga Società internazionale di letteratura e linguistica italiana (SILFI), Associazione internazionale di studi di letteratura e linguistica italiana (AISLLI), Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL), Hrvatskog udruženja profesora engleskog jezika (HUPE) te članica i suosnivačica Hrvatskog društva sveučilišnih lektora (HDSL).
Surađivala je na različitim projektima, izdvajamo ovdje suradnju na dvama višegodišnjim uglednim znanstvenoistraživačkim projektima „Hrvatsko-talijanski književni / kulturni odnosi“ pod vodstvom profesora emeritusa Mate Zorića, a zatim prof. dr. sc. Sanje Roić, i na projektu prof. dr. sc. Vesne Mildner „Neurolingvistički aspekti bilingvizma“.
U razdoblju od 2001. do 2003. bila je predsjednica Povjerenstva pri Ministarstvu prosvjete i športa Republike Hrvatske za ocjenu udžbenika iz talijanskog jezika, a od 2019. godine sudjelovala je u projektu CARNET-a i Wyg grupacije kao recenzent za metodičku kvalitetu elektroničkih scenarija podučavanja i elektroničkih obrazovnih sadržaja.
Vesna je bilo iznimno angažirani član akademske zajednice. Znala se našaliti kako će ostati zapisana u povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao jedina doktorandica kojoj je bilo zabranjeno da ovdje i doktorira. Ovu su ružnu mrlju neki profesori kasnije pokušali ublažiti navodima da joj je time učinjena velika nepravda. Ali Vesna je unatoč toj ružnoj epizodi imala snage okrenuti novu stranicu i s velikim zaletom krenuti naprijed, nije se začahurila u samosažaljenju kao što bi to većina nas posve prirodno napravila.
Svaki zadatak njoj povjeren mogao se smatrati odrađenim. Pisala je radove, istraživala, poticala na suradnju, predano pisala recenzije, prikaze, mentorirala diplomske radove, sudjelovala u organizaciji znanstvenih skupova, surađivala s različitim odsjecima našega i drugih fakulteta, odlazila na međunarodne mobilnosti...Sve potpuno posvećeno i konstruktivno. Nikad agresivno i nikad napadački.
Želimo istaknuti njezin višegodišnji angažman u nastojanju da se lektorsko zvanje učini vidljivijim i cjenjenijim. Vesna je aktivno sudjelovala u osnivanju HDSL-a i bila je članica Upravnog odbora osnivačke skupštine HDSL-a. Uključila se aktivno u lektorske aktivnosti već na prvom okruglom stolu Društva s radom na temu kohezije u pisanim radovima studenata talijanistike. Njezin pristup temama uvijek je odražavao namjeru kako poboljšati neke učenikove vještine, a ne samo pobrojati pogreške. Kad bi uočila da su neke pogreške sustavnije i brojnije, često bi znala reći: „A siroti oni.“ I tražila opravdanje zašto studenti griješe na određenim jezičnim razinama obrazlažući kako je teško brzo uhvatiti razinu koja se od njih očekuje budući da su na studij došli kao apsolutni početnici talijanskog jezika.
Poučavanje i proučavanje jezika i kulture u sveučilišnoj nastavi bila je njezina velika ljubav. Njezina iznimna predanost poslu, intenzivni filološki rad na različitim tekstovima, trud za postizanjem najviših razina komunikacijske i interkulturne kompetencije uz sveprisutni kritički pristup, učinili su je omiljenom lektoricom i sjajnom suradnicom na brojnim institucijama. Druga njezina istraživačka strast bili su manjinski jezici, posebno italofoni govornici zapadne Slavonije koji su tako srdačno pristajali na intervjue s njom.
Vesna se rado odazivala na svaki poziv za suradnju. Surađivala je i osmislila izborni kolegij na Croaticumu – centru za hrvatski kao drugi i strani jezik gdje je s Gibonijevim tekstovima uvlačila studente u temu kontakata hrvatskog i talijanskog i strpljivo i predano popunjavala njihove praznine nedovoljnog lingvističkog predznanja za temu jezika u kontaktu.
Kad se zakotrljala 2021., njezino se stanje, nažalost, sve više kompliciralo. Ali nikad se nije sažaljevala, uvijek nekako pomirena sa svime, svima i sa sobom. Održala je ispitni rok u srpnju jer nije htjela komplicirati studentima ionako tešku i zahtjevnu godinu. Prije srpnja, u lipnju pripremila je i odradila iznimno zahtjevnu plenarnu sekciju na Međunarodnom znanstvenom skupu CLARC u Rijeci pod nazivom Manjinski jezici i njihovi govornici danas. I onda je, ni mjesec dana poslije održanog srpanjskog ispitnog roka, već u kolovozu sklopila svoje blage oči. Ali njezine tople oči, vedar osmijeh i zvonak glas stalno su s nama. I sada kao da govori: „Joj, daj kaj vam je, ljudi, pretjerujete.“
I za kraj parafrazirat ću Gibonijevu Udicu: Bogu fala što si se rodila kao čovik!
Ivančica Banković-Mandić